prof.dr.sc. Vjera Lopac

STRUNA domišljata skraćenica za STRUkovno NAzivlje ime je projekta koji od nedavno financira Nacionalna zaklada za znanost (NZZ). Na upravo održanom skupu hrvatskih fizičara bilo je riječi o potrebi da se u okviru takvih projekata potakne istraživanje nazivlja u području fizike. Svih je 157 predavanja i postera na tom skupu bilo prikazano na hrvatskom jeziku, a sudionici sastanka, inače navikli na znanstvenu komunikaciju na engleskom jeziku, ovdje su imali rijetku priliku da svoje metode i rezultate opišu hrvatskim riječima.

Što fizičari misle o hrvatskom znanstvenom nazivlju o fizici?
Na anketu o hrvatskom znanstvenom nazivlju u fizici, provedenu prošle godine među fizičarima u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima za potrebe internetskoga portala E-skola[1], odazvali su se uglavnom autori i prevoditelji tekstova o fizici, pisci udžbenika te autori članaka u zbornicima, enciklopediji, Matematičko-fizičkom listu ili na internetu. Oni misle da se nazivljem treba baviti više nego prije, ali dosad većinom nisu pisali o problemima nazivlja niti bi željeli sudjelovati u stvaranju tekstova za rubriku o nazivlju E-skole. Smatraju da se, pri tvorbi ili odabiru nazivlja, fizičari trebaju redovito savjetovati s jezikoslovcima, a tek iznimno s drugim strukama. Oko trećina ispitanih navodi da je u svojem autorskom radu s lektorima ili urednicima imala nesuglasice o nazivlju, koje nije uspjela razriješiti. Neki se znanstvenici izričito protive uvođenju novih naziva u fizici, dok drugi tvrde da se u svojem poslu uopće ne služe hrvatskim jezikom.

Koji se problemi javljaju u vezi s nazivljem u fizici?
Mnogo je problema s ukorijenjenim nazivima koji nisu jednoznačni, ili su inače neprihvatljivi. Najveća je opasnost u nejasnoćama pojedinih naziva, jer ispravno razumijevanje ne smije doći u pitanje. Ispitanici navode desetke primjera, a daju i prijedloge za nove nazive i prijevode. U engleskom imenica može imati značenje pridjeva, što traži pažljivo prevođenje. Neki se engleski pridjevi mogu prevesti na hrvatski dvama oblicima, često s različitim smislom. Katkad su dva istoznačna naziva podjednako prihvatljiva, ali je nemoguće odrediti kojemu dati prednost. Neki fizičari žele strogo propisane nazive, dok bi drugi dopustili slobodan odabir između dviju ili više riječi. Fizičari, kao i matematičari, većinom daju prednost riječima grčkog ili latinskog podrijetla, dok jezikoslovci bez iznimke predlažu nazive hrvatskih korijena.

Je li istraživanje nazivlja znanstveni rad?
Iako je odabir nazivlja vrlo ozbiljan i potreban istraživački posao, fizičari nisu sigurni je li to znanstveni rad. Povremeno se pojavljuju članci o problematici znanstvenoga nazivlja u engleskom i drugim jezicima[2-4], ali premalo da bi se u klasifikaciji istraživačkih tema u fizici otvorilo novo područje. U popisu PACS znanstvenih područja u fizici[5] nema riječi tipa language, terminology ili nomenclature, a njima najbliži naslovi: Communication forms and techniques, Handbooks, dictionaries, tables, and data compilations, Science and society i Units and standards, ne naglašavaju dovoljno težinu prijepora s kojima se ta tematika u fizici svakodnevno susreće. Valja pogledati i dokumente krovne svjetske organizacije za fiziku Međunarodnog udruženja za temeljnu i primijenjenu fiziku (IUPAP). Dokument [6] iz 2005. spominje publikaciju iz 1987. poznatu pod imenom "crvena knjiga" (red book)[7], koja sadrži opsežan popis naziva mjernih veličina na engleskom jeziku i njihove uobičajene simbole. U tom je dokumentu naglašena "želja da se objavi revidirana crvena knjiga, u kojoj će biti jasno obilježen dio koji se odnosi na fiziku, nasuprot kemiji i drugim inženjerskim disciplinama. Iako su elektroničke verzije poželjne, osjeća se da još uvijek postoji potreba za tiskanom verzijom i za prijevodima" [6]).

Povijest i sadašnjost hrvatskoga znanstvenoga nazivlja u fizici
Svako terminološko istraživanje na neki je način nastavljanje slavne tradicije B. Šuleka i njegova čuvenoga Rječnika znanstvenoga nazivlja iz 1875[8]. Iako se, pri tvorbi nazivlja u fizici, mnogi prisjećaju Šulekovih rješenja, brojni primjeri pokazuju da bi se vraćanjem na neke Šulekove prijedloge obezvrijedila modernija rješenja na kojima počiva suvremeni znanstveni rječnik. U njega su ugrađena i djela V. Dvoržaka, zatim O. Kučere i drugih s početka 20. stoljeća, a u kasnijim desetljećima autorske knjige i prijevodi S. Hondla, D. Blanuše, I. Supeka i M. Paića. Na nazivlje koje nalazimo u knjigama, diplomskim radovima, disertacijama, udžbenicima i popularnoj literaturi, uključujući i prijevode na hrvatski, dosad su znatno utjecali autori udžbenika i sveučilišni nastavnici općih i specijaliziranih kolegija fizike. Nazivljem se bavio i D. Tadić, a među suvremenicima povezanima s problematikom nazivlja u školskoj i sveučilišnoj nastavi i leksikografiji ističu se imena K. Ilakovca, Z. Jakobovića, B. Milotić, S. Popovića i A. Tonejca. Sedamdesete godine prošloga stoljeća obilježio je prijelaz na Međunarodni sustav jedinica SI, čime su pokrenute brojne kreativne aktivnosti i u području nazivlja. Tu su međutim prevladali mjeritelji - inženjeri, koji su svojim utjecajem preko Tehničke enciklopedije[9] i mjernih normi[10] duboko ušli u svijet nazivlja. Posebno mjesto među istaknutim tehničarima pripada nedavno preminulom M. Brezinšćaku, koji se neumorno i dosljedno trudio ukloniti granice među strukama, čak i tamo gdje se to činilo nepotrebnim ili nemogućim[9]. Danas, trideset godina poslije, može se reći da je završila jedna era. Sustav SI široko je prihvaćen, ali i otvoren prema novim znanstvenim spoznajama, a pojedinim se područjima priznaju njihove specifičnosti i kompetencije. Sada se, primjerice u projektu STRUNA, nazivlje usklađuje unutar pojedinih struka i nema nasilnog nametanja koje bi oštetilo ili umanjilo bilo koju od njih. Među jezikoslovcima ističu se znanstvenici koji se bave općim načelima za tvorbu i uporabu hrvatskoga strukovnoga nazivlja[11,12]. Tu su i lektori, koji, ovisno o jezičnoj kompetentnosti i poznavanju struke, autorske tekstove fizičara preuređuju s većim ili manjim uspjehom. Hrvatskom terminologijom u fizici bave se još i leksikografi i informatolozi[13].

Rezultati dosadašnjih istraživanja o nazivlju: Leksikon fizike

Iako trenutačno nema specijaliziranoga časopisa u kojem bi fizičari na hrvatskom jeziku objavljivali radove o nazivlju i problematici mjernih i jezičnih normi, tim su temama otvorena vrata Prevoditelja, časopisa koji svjedoči o bogatom interdisciplinarnom iskustvu i erudiciji članova Hrvatskoga društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja. O nekim ključnim terminološkim problemima u temeljnoj fizici pisala sam u dva dosad objavljena rada[14,15]. Ta su istraživanja, kao i dugogodišnje iskustvo u sveučilišnoj nastavi, rezultirala knjigom Leksikon fizike (autor: Vjera Lopac), u izdanju Školske knjige. Leksikon fizike[16] izašao je iz tiska u travnju 2009. Ima 300 stranica i, u abecednom slijedu, oko 2100 natuknica. Uz svaki pojam je engleski naziv, a na kraju knjige niz tablica i englesko-hrvatski rječnik. Učenici i studenti, profesori, novinari i prevoditelji u njoj na jednom mjestu mogu naći potrebne opise, objašnjenja, definicije i formule iz svih dijelova opće fizike, na školskoj i sveučilišnoj razini. Takve knjige na hrvatskom jeziku do sada nije bilo, a bila je potrebna i zato da bi se na jednom mjestu zabilježilo kakvim se sve nazivljem za pojmove iz fizike služimo, da bi se utvrdilo točno značenje pojedinih hrvatskih naziva i olakšalo ispravno prevođenje onima koji se služe engleskom literaturom o fizici. Korisna je i za usuglašavanje nazivlja u postojećim i novim područjima fizike te odgovara na mnoga pitanja o nazivlju. Koji su nazivi uobičajeni u hrvatskim tekstovima i kako prevoditi engleske nazive u fizici? Koji su izrazi dopušteni, koji odbačeni a koji se preporučuju, i zašto? Ističe dogovore koji vrijede unutar fizike, za razliku od dogovora u tehnici i mjeriteljstvu, s kojima se katkad ne podudaraju. Kako prevesti englesku riječ momentum - kao količinu gibanja, impuls, nalet ili zalet? Kako prevesti angular momentum - kao kutnu količinu gibanja, angularni moment, moment količine gibanja ili zamah? Kako prevesti magnetic te kada je ispravno reći magnetni, a kada magnetski i elektromagnetski? Leksikon ostavlja otvorenima pitanja poput: volumen ili obujam, akceleracija ili ubrzanje, fizikalni ili fizički, jer se fizičari nerado odriču ovih ili onih izraza, koje brane ne samo tradicijskim, nego i brojnim znanstvenim i pedagoškim argumentima. Oko 180 kratkih životopisa fizičara povezuje fiziku i njezina otkrića s poviješću civilizacije i potiče interes za razna područja fizike. Primjer su tri najpoznatija imena, ujedno simboli triju najvećih paradigmi suvremenoga svijeta: prvu čine Newtonovi klasični zakoni gibanja, drugu, s Einsteinom, kvantne i relativističke zakonitosti, a treću Maxwellovi zakoni elektromagnetizma. Naglašava se da je fizika jedinstvena cjelina, utemeljena na zajedničkim načelima, bez obzira na granu ili područje primjene. Rad na Leksikonu ovime nije završen, pa se uz, neka poboljšanja, planira i prevođenje naziva na francuski i na druge svjetske jezike.
U istraživanju nazivlja i radu na Leksikonu uspješno sam surađivala s urednikom portala E-skole I. Avianijem, urednicama Školske knjige J. Lončarić i B. Valić te recenzentima D. Horvatom, S. Popovićem i Z. Jakobovićem, koji je i sam autor značajnih priručnika o mjernim jedinicama i veličinama [17,18]. Posebno ističem poticajnu suradnju s M. Mihaljević. Njezino znanje i autoritet najvećeg stručnjaka za hrvatsko znanstveno nazivlje jamstvo je visokih jezikoslovnih standarda ugrađenih u Leksikon fizike.

Projekt STRUNA o nazivlju u fizici
Planovi za budućnost nužno vode prema pitanju: tko u Hrvatskoj financira rad na projektima o nazivlju u fizici? U okviru programa Nacionalne zaklade za znanost (NZZ) pokrenut je interdisciplinarni projekt STRUNA[19]. Temeljni je zadatak projekta ispunjavanje tablice koja će činiti bazu podataka nazivlja za neku struku. U tablici treba navesti sve postojeće ili predložene hrvatske nazive za neku veličinu ili pojam iz struke te naglasiti preporučeni naziv kao i dopuštene i nedopuštene nazive. Treba navesti i engleski prijevod, a poželjne su i kratke definicije pojmova te nazivi na drugim jezicima. Za program su se zainteresirale mnoge struke te je dosad u ovoj godini na dva natječaja odobreno sedam projekata. Takvim projektom za fiziku službeno bi se priznala dosadašnja istraživanja i ubrzao razvoj nazivlja. Napustilo bi se brzopleto i stihijsko prilagođavanje engleskih naziva i našli izrazi sukladni zahtjevima hrvatskoga standardnoga jezika. Najteže bi se bilo usuglasiti koji je to preporučeni naziv. Dosadašnja rasprava vodi na zaključak da taj posao zahtijeva velik i interdisciplinarni tim. Treba osigurati da se mladi ljudi širokoga znanja i raspona interesa u fizici bave nazivljem bez straha da će im to naškoditi znanstvenoj karijeri. Sada kad je terminologija opće fizike uglavnom obuhvaćena Leksikonom fizike, za projekt STRUNA trebalo bi odabrati neko uže područje, primjerice fiziku čvrstoga stanja, koja se i dalje razvija velikom brzinom i ima znatan utjecaj na tehničke discipline.
Ovime želimo potaknuti mlade fizičare s interesom za jezik i nazivlje, kao i vrsne jezikoslovce koji imaju temeljnu prirodoslovnu naobrazbu i interes za fiziku, da se pridruže ekipi koja priprema prijavu za rad na nazivlju u fizici u okviru projekta STRUNA. Svi oni koji misle da u tome mogu pomoći pozvani su da se uključe u takve projekte i da dio svoje kreativnosti i znanja posvete istraživanjima koja će, nadamo se, budući naraštaji znati cijeniti.

Obavijest o novim rječnicima LEKSIKON FIZIKE, autorica prof. dr. sc. Vjera Lopac – Izdavač Školska knjiga. ZOOLOŠKI RJEČNIK HRVATSKO-NJEMAČKO-ENGLESKO-LATINSKI, autorica Đurđa Matas, prof. Izdavač Školska knjiga. HRVATSKO-ENGLESKI RJEČNIK POLIMERSTVA autori Igor i Ranka Čatić Izdavač Društvo za plastiku i gumu, Ivana lučića 5, Zagreb. Uz knjigu je priložena elektronička inačica rječnika u .pdf formatu. Napomena: Ovo je druga knjiga rječnika polimerstva. Prva knjiga ENGLESKO-HRVATSKI RJEČNIK POLIMERSTVA istih autora objavljena je u proljeće 2002. također u izdanju Društva za plastiku i gumu.

Literatura: